Ukratko o Blatini

Blatina je autohtoni kultivar (sorta) Hercegovine. On ima funkcionalno ženski cvijet (autosterilan) zbog čega se u nasadima uvijek uzgaja s drugim kultivarima (sortama) kao što su Alicante Bouschet (Kambuša), Gamay (Game), Merlot, Vranac i Trnjak koji su ujedno i oprašivači Blatine. Zbog kiša u vrijeme oplodnje, znade podbaciti rodom, reže se kratko na reznike, ali i mješovito na rodne reznike ili na lucnjave (mace), radi povećanja rodnosti. Rodnost joj je obilna i redovita ukoliko joj je oplodnja normalna. Vršci mladica Blatine su savijeni, zelenkasti, pahuljasto obrasli, a mladi listići na rubu crvenkasti. Odrasli list je na rubu crvenkast ili draguljast, srednje velik ili velik, pravilan peterodijelan do sedmerodijelan: prostrani sinusi sežu do polovine plojke, ili su plići, uski obično zatvoreni. Sinus peteljke je eliptičan, preklopljenih rubova. Lice lista je tamno zeleno bez dlačica, a naličje lista praktički bez dlačica osim na rebrima gdje se nalaze sitne čekinjice. Peteljka lista je kraća od glavnog rebra, jasnocrvena. Zreo grozd je širok, velik i rastresit. Zrele bobice su dosta velike, nejednake, ako su manjkavo oplođene, crnomodre, izmiješano s ljubičastim, okrugle. Kožica je tanka, a meso vrlo sočno, sok neobojen i specifičnog je sortnog okusa. Rozgva je debela, crvenoljubičasta, na malo istaknutim koljencima tamnija; članci razmjerno kratki. Rast je snažan, poluuspravan. Blatina traži suha i umjereno vlažna tla na toplijim položajima. Ne podnosi vlažne položaje. Uzgaja se nisko ili povišeno, reže kratko na reznike, ali i mješovito na rodne reznike ili na lucnjave (mace), radi povećanja rodnosti. Otpornost prema peronospori i truljenju grožđa je slaba. Blatina se smatra kvalitetnom sortom koja s odabranih položaja i uz stručnu vinifikaciju daje renomirana crna vina. Blatina daje kvalitetna ili vrhunska crna (crvena) vina proizvedena od istoimene sorte grožđa uz dodatak 15% sorata «oprašivača» koji joj pomažu pri oplodnji (Alicante Boushet, Gamay, Trnjak, Plavka). To je snažno i svježe suho, crveno vino s 12-13,5 vol. % alkohola, 5-7 g/l ukupnih kiselina, 25-32 g/l ekstrakta. Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonična okusa. Kao južno vino posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. Za vino je dobro da odleži koju godinu, čak štoviše, kakvoća mu raste, kažu, do pet godina starosti. Preporuča ga se piti uz jača jela od mesa, a posebno uz pečenja, riblje paprikaše, uz nareske od goveđeg pršuta,. Pije se polako, čisto, tempirano 18-20 oC iz lijepo oblikovanih čaša, a u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. Čuvajte se njezine snage! U njoj je kondenzirano sunce, sabrana sva broćanska ljetna žega.